Preoperativna priprema i anesteziološki postupci





PREOPERATIVNA PRIPREMA PACIJENTA

Priprema započinje trenutkom odluke pacijenta za operaciju, a temeljem razgovora s ortopedom naše bolnice. U razgovoru s poslovnim voditeljem bolnice, pacijent usuglašava termin operativnog zahvata i dobiva sve podatke koji su nužni za kvalitetnu i potpunu preoperativnu pripremu. Između ostalog, a ovisno o vrsti predviđenog kirurškog zahvata, pacijent dobiva popis potrebnih laboratorijskih nalaza i dijagnostičkih pretraga koje treba učiniti u periodu pripreme za operaciju, a koji ne smiju biti stariji od 15 dana u odnosu na predviđeni termin operacije.

Poželjno je da pacijent rezultate navedenih pretraga (izuzev RTG snimki) dostavi prije prijema u bolnicu (faxom, e-mailom, poštom, itd.).
Pacijent ispunjava „Upitnik o zdravstvenom stanju" u koji upisuje podatke o dosadašnjim bolestima i operativnim zahvatima, mogućim alergijama te lijekovima koje uzima. Temeljem tih podataka, kao i rezultata gore navedenih pretraga, koje je poželjno dostaviti prije prijema u bolnicu (faxom, e-mailom, poštom), anesteziolog utvrđuje potrebu za eventualnim dodatnim specijalističkim pregledima, dijagnostičkim ili laboratorijskim pretragama.
 
PREOPERATIVNI PREGLED ANESTEZIOLOGA

Neposredno nakon prijema u bolnicu, anesteziolog obavlja preoperativni pregled te na temelju utvrđenog stanja, kao i drugih podataka o pacijentovom zdravstvenom stanju (dosadašnje bolesti, lijekovi, alergije, laboratorijski i drugi nalazi), procjenjuje zdravstvenu spremnost za planirani operativni zahvat. Tijekom razgovora i pregleda, anesteziolog detaljnije upoznaje pacijenta s metodama anestezije, njihovim prednostima i nedostacima, te mogućim rizicima i uzgrednim pojavama. Imajući u vidu zdravstveno stanje i potrebe planiranog operativnog zahvata anesteziolog predlaže optimalan način anestezije temeljem čega pacijent donosi konačnu odluku.
 
ANESTEZIJA

Osnovni je cilj anestezioloških postupaka ukloniti bol i neugodu koju izazivaju određeni dijagnostički i operacijski zahvati. To je moguće postići primjenom različitih metoda. Suvremena anesteziološka oprema omogućuje potpun uvid u djelovanje svih vitalnih organa, što značajno smanjuje rizik anestezije. Izuzetno je važan cilj anestezije i omogućavanje optimalnih uvjeta za rad kirurga. Zbog toga je povremeno sužen izbor metoda anestezije.

Postoje dvije osnovne grupe anestezije: opća i regionalna/lokalna anestezija.
 
OPĆA ANESTEZIJA (NARKOZA)

Opća anestezija je stanje tijela slično dubokom snu, u kojem pacijent ne osjeća bol, kao ni druge vanjske podražaje. Započinje postavljanjem intravenske infuzije pacijentu i ubrizgavanjem brzodjelujućeg sredstva za uspavljivanje, a nastavlja se daljnjim davanjem jakih analgetika i različitih anestetika. Navedeno stanje održava se tijekom čitave operacije. Pomagala koja se koriste da bi se osigurao dotok kisika i, po potrebi, anestezioloških plinova su: maska koja se postavlja na nos i usta pacijenta, maska koja se postavlja pred ulaz u dušik te tubus koji se uvodi u dušik (endotrahealna anestezija). Po završetku dijagnostičkog ili operacijskog zahvata anesteziolog prekida davanje anestetika i pacijent se budi. Budući da se posebna pozornost posvećuje sprječavanju i liječenju boli, većina pacijenata nakon buđenja ne osjeća bol. Naziv slike Pacijente se nakon anestezije smještava u sobu za buđenje, gdje ih i dalje nadzire stručno osoblje, do trenutka kad anesteziolog procijeni je li pacijent potpuno budan i jesu li vitalne funkcije normalne i stabilne.
 
LOKALNA/REGIONALNA ANESTEZIJA

Ova vrsta anestezije naziva se i ''''''''anestezija područja kirurškog zahvata''''''''. Lijek (lokalni anestetik) ubrizgava se izravno u operacijsko polje ili u blizinu živaca koji opskrbljuju operativno područje.

Na ovakav način, moguće je u potpunosti ukloniti osjet boli, a istovremeno izbjeći davanje drugih lijekova, anestetika i analgetika u krvotok, kao i njihov utjecaj na funkciju čitavog organizma. Za razliku od opće anestezije, tijekom lokalne ili regionalne pacijent može ostati budan za vrijeme zahvata, razgovarati s operaterom, a ponekad i sudjelovati pri donošenju odluka na temelju novootkrivenog stanja koje nije bilo moguće predvidjeti prije zahvata. Isto tako, moguće je uživati u glazbi po vlastitu izboru korištenjem odgovarajućih slušalica. Ukoliko pacijent ne želi slušati i vidjeti što se događa u operacijskoj sali tijekom zahvata, to nije razlog da ne iskoristi sve prednosti regionalne/lokalne anestezije.

Nakon davanja lokalnog anestetika, pacijenta je moguće uspavati blažim sedativima i probuditi ga nakon zahvata. Treba istaknuti da injekcija lokalnog anestetika u većini slučajeva nije bolnija od uboda iglom prigodom vađenja krvi. Prednosti ove vrste anestezije su brojne, a pogotovo se savjetuju pacijentima starije životne dobi, plućnim i većini srčanih bolesnika. Naziv slike Zadovoljstvo pacijenata može se zamijetiti i nakon zahvata, budući da su osjećaj mučnine i nadražaj na povraćanje izuzetno rijetki pa je moguće ubrzo nakon zahvata početi piti i jesti. Važno je istaknuti da pacijenti svojim ponašanjem mogu u mnogo čemu pridonijeti sigurnom tijeku operacije:
  • prije anestezije moraju biti natašte, što znači da ne smiju ništa jesti niti piti, kako ne bi došlo do neželjenog prelijevanja želučanog sadržaja u pluća. U pravilu, najmanje 6 sati prije zahvata ne smiju jesti, a dva sata prije piti tekućinu. Poželjno je da 1-2 sata prije anestezije ne puše.

  • lijekove koje stalno koriste uzimaju u dogovoru s anesteziologom, a u pravilu se ne prekida sa svakodnevnom terapijom. Svoje lijekove u originalnom pakiranju trebaju donijeti sa sobom u bolnicu.
 
Ove upute u pravilu vrijede i kada je zahvat predviđen u lokalnoj, odnosno regionalnoj anesteziji.
 
 
IZBJEGAVANJE TRANSFUZIJE TUĐE KRVI

Naša bolnica spada među one koje, imajući u vidu sve rizike i komplikacije, kao i strah pacijenata od primanja tuđe krvi, posebnu pažnju posvećuju izbjegavanju takve transfuzije. Usklađenim radom čitavog tima, kao i korištenjem jednog od najboljih aparata za autotransfuziju (aparat koji pacijentovu krv, koja se neminovno gubi tijekom zahvata, priprema za ponovno vraćanje pacijentu), učestalost potrebe za primanjem tuđe krvi prigodom ugradnje proteze kuka u našoj bolnici manja je od 5%.
 
KOJE KOMPLIKACIJE I UZGREDNE POJAVE MOGU NASTUPITI TIJEKOM ANESTEZIJE?

Niti jedan medicinski zahvat nije u potpunosti bezopasan. Vrsta i težina osnovne bolesti, moguća popratna oboljenja, životna dob, kao i životne navike te drugi faktori određuju visinu rizika.
Ozbiljne komplikacije tijekom anestezije su, u pravilu, vrlo rijetke, čak i kod vrlo teško bolesnih pacijenata. Neprekidnim nadzorom životnih funkcija, liječnik anesteziolog može odmah prepoznati svaki poremećaj i vrlo brzo ga početi liječiti.

Opće uzgredne pojave i komplikacije su:

  • modrice na mjestu uvođenja intravenske infuzije (kanile) i drugih cjevčica (katetera);
  • poremećaji osjeta uslijed ozljede kožnih živaca (ozljede su većinom bezazlene i kratkotrajne, odnosno, lako se liječe)
  • infekcije na mjestima uboda kože (većinom se uspješno liječe);
  • oštećenje kože i mekih česti (potkožje, mišić), nadražaj živaca i vena kao posljedica ubrizgavanja lijekova prije, tijekom i nakon zahvata (najčešće se uspješno liječe, a u nepovoljnim slučajevima mogu imati za posljedicu dugotrajne smetnje kao što su ožiljci i bolovi);
  • vrlo rijetko se dogode oštećenja živaca s poremećajima osjeta i ispadima uslijed pritiska ili istezanja pri položaju neophodnom za zahvat (većinom prolaze nakon nekog vremena);
  • ponekad mučnina i povraćanje najčešće uslijed primjene lijekova protiv boli;
  • opasnost izlijevanja želučanog sadržaja u pluća s posljedičnim razvijanjem upale pluća (posebno je izražena u slučajevima nepoštivanja zabrane uzimanja hrane i pića);
  • blage alergijske reakcije (reakcije preosjetljivosti) na anestetike i druge lijekove koje se manifestiraju u obliku svrbeža i kožnog osipa;
  • teške alergijske reakcije, s otokom sluznice grkljana, zatajivanjem srca i krvotoka, smetnjama disanja i grčevima su rijetke, ali zahtijevaju intenzivno liječenje i mogu dovesti do trajnih oštećenja uslijed nedovoljne prokrvljenosti organa (npr. oštećenja mozga, bubrega, itd.);
  • izuzetno rijetko stvaranje ugrušaka ili začepljenje krvnih žila (npr. embolija pluća, moždana kap, infarkt srca) koje mogu dovesti, zbog nedovoljne prokrvljenosti, do oštećenja organa. Budući da je prigodom ortopedskih operacija nešto povećana opasnost od nastanka ugrušaka, vrlo često savjetujemo primjenu lijekova za njihovo sprječavanje (tzv. prevencija tromboze). Takvi lijekovi se daju u obliku izuzetno tankih injekcija u kožu trbuha.
 
POSEBNE UZGREDNE POJAVE I KOMPLIKACIJE OPĆE ANESTEZIJE (NARKOZE)

  • smetnje gutanja, promuklost, oštećenja glasnica kao posljedica ozljede grkljana ili dušika uslijed uvođenja tubusa, koja su većinom prolazna i u pravilu ne zahtijevaju liječenje;
  • oštećenje zuba, čvrstih zubnih nadomjestaka odnosno proteza, sve do gubitka zuba, naročito kod klimavih zubi i/ili paradentoze;
  • izuzetno rijetko zatajivanje srca, krvotoka ili iznenadno ekstremno povišenje tjelesne temperature (maligna hipertermija) uslijed primijenjenih anestetika i drugih lijekova. Ovo može dovesti do oštećenja važnih organa (npr. mozga) i zahtjeva intenzivno liječenje.

POSEBNA POZORNOST POTREBNA JE I NAKON ANESTEZIJE
 
Bez odgađanja treba obavijestiti liječnika ukoliko nakon anestezije nastupe smetnje disanja ili krvotoka, neuobičajeni poremećaji svijesti, pojave poput grčeva, ili iznenadni početak poremećaja osjeta u rukama ili nogama.
 
Nakon opće anestezije, sasvim je uobičajeno da se pacijent još neko vrijeme osjeća umorno i pospano. Ovo stanje može, ovisno o vrsti anestezije, potrajati još nekoliko sati nakon napuštanja sobe za buđenje i ne predstavlja razlog za zabrinutost.

Naša bolnica opremljena je najsuvremenijim aparatima, koji omogućuju neprekinuti uvid u stanje životnih funkcija pacijenata tijekom čitavog boravka, čime je razina sigurnosti vrlo visoka. Nakon nekog vremena, ovisno o vrsti anestezije i kirurškog zahvata, pacijent može oprezno započeti s pijenjem tekućine i uzimanjem malih obroka hrane. S vrstom prehrane i načinom uzimanja hrane pacijente upoznaje medicinsko osoblje.

Ukoliko pacijent napušta bolnicu unutar 24 sata nakon zahvata, netko od njegovih bližnjih mora doći po njega. Potrebno je osigurati njegu kod kuće za vrijeme koje je preporučio liječnik. Zbog naknadnog djelovanja primijenjenih lijekova, odnosno, zbog ograničene funkcije određenih dijelova tijela uslijed regionalne anestezije, preporuča se da tek nakon 24 sata pacijent ponovno aktivno sudjeluje u cestovnom prometu, odnosno, osobno upravlja vozilom, biciklom ili opslužuje tvorničke strojeve.


Suradnja s osiguravajućim kućama

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se". Postavke kolačića mogu se konfigurirati u vašem web pregledniku, a više informacija potražite ovdje. Slažem se